Da li znate šta je doomscrolling?

04. Mart



Postoji termin za ovaj savremen fenomen: doomscrolling - kompulzivna kontinuirana konzumacija vesti koja aktivira osećaj straha, anksioznosti i bespomoćnosti.



Svet kakav smo ranije poznavali menja se iz dana u dan. U rasponu od samo nekoliko meseci iznenada smo se zatekli kako guglamo globalnu pandemiju, ekonomsku krizu i poneke sukobe i na sve to se borimo sa neizvesnošću šta će briga o deci i škola značiti ove godine. Mnoge porodice su u nemogućim situacijama bez savršenih rešenja. Iako je većina događaja potpuno van naše kontrole, svako ima moć da optimizuje svoje mentalno zdravlje donoseći izbore koji pojačavaju našu sposobnost otpornosti tokom teških vremena.



U doba sveprisutne tehnologije to znači da imamo sposobnost da procenimo uticaj informacija koje konzumiramo i kojima se bavimo i da donosimo svesne odluke o našoj digitalnoj “ishrani”.



Tanka je linija između informisanosti i doomscrollinga, a mnogi od nas je prelaze svakodnevno. Kada nahranimo mozak lošim vestima na nivou preopterećenja, podložniji smo katastrofiranju, depresiji, anksioznosti, nesanici i razdražljivosti.
Mame su posebno osetljive na efekte doomscrollinga zbog dodatne komponente urođene majčinske brige koja, u kombinaciji sa produženom socijalnom izolacijom i povećanim zahtevima za negom, može stvoriti dodatne rizike za mentalno i emocionalno zdravlje.



Doomscrolling nam krade sposobnost za radost, nešto što je vredno zaštititi u ovim teškim vremenima.

Zato vam predlažemo osam dragocenih saveta za suzbijanje negativnih uticaja doomscrollinga i izgradnju otpornosti:



Edukaciju započnite informisanjem o sadržajima koji su dostupni detetu.



1. Uspostavite granice oko svoje digitalne “dijete”. Oduprite se nagonu da tokom dana proveravate vesti i društvene medije. Ako je to teško učiniti, telefon stavite van vidokruga. Postavite parametre oko toga koliko često proveravate vesti i društvene medije i koliko dugo i pridržavajte ih se.



2. Slušajte svoje telo. Kada se bavite vestima i društvenim mrežama, oslušnite kada se u vašem telu pojavi anksioznost - poput plitkog disanja, glavobolje, zategnutih mišića ili drugih fizičkih signala stresa ili napetosti - i shvatite to kao alarm da ostavite telefon. Kada primetite da ste aktivirani, ponovo se povežite sa svojim dahom i uključite neki oblik nežnosti da biste se vratili u svest sadašnjeg trenutka (zamislite mesto i ljude koje volite i situaciju u kojoj ste trenutno zajedno, radite nešto lepo).



3. Ne budite sami jer ne morate. Istražite vezu između svojih navika na društvenim mrežama i osećaja izolacije. Većina nas se ovih dana više bavi svojim uređajima kao rezultat produžene socijalne izolacije. Pronađite načine da se uključite u aktivno društvo, a ne u pasivnu društvenu vezu na mrežama. Prošetajte sa svojim detetom, razgovarajte sa prijateljima, bilo preko telefona ili uživo, pridržavajući se fizičke distance, socijalno distancirani. Objasnite prijateljima kako se osećate i pozovite ih da vam budu podrška u naporima da suzbijete doomscrolling.



4. Isključite ili prestanite da pratite portale i naloge koji aktiviraju neprijatne osećaje. Umesto toga, čitajte sa decom zanimljive, edukativne, afirmativne sadržaje. Dostojevski je rekao: “Duša se leči kad ste među decom”. Poslušajte ga.



5. Odmorite se. Vežbajte higijenu spavanja i isključite se sa ekrana najmanje sat pre spavanja.



6. Uključite se u aktivnosti koje jačaju nervni sistem i grade elastičnost. Provedite što više vremena u prirodi. Vežbajte jogu i meditaciju, slušajte muziku ili podcast dok, recimo, bojite ili radite na slagalici sa decom. Dajte prioritet aktivnostima koje umiruju vaše telo i um.



7. Nađite male načine za negovanje radosti i lepote u porodičnom ritmu. Sakupljajte sa decom cveće u šetnji, pravite buketiće, napravite ritual od porodične večere. Smejte se. Plešite zajedno i stvarajte umetnost. Udahnite duboko i često miris vaše dece.



8. Završite svaki dan tako što ćete napraviti listu zahvalnosti. Ova jednostavna vežba može imati dubok uticaj na vašu perspektivu i emocionalno zdravlje. Uvek postoji nekoliko stvari na koje možemo usredsrediti svoju zahvalnost. Možda ne znamo šta nosi budućnost, ali kao roditelji imamo urođenu otpornost.



8. Završite svaki dan tako što ćete napraviti listu zahvalnosti. Ova jednostavna vežba može imati dubok uticaj na vašu perspektivu i emocionalno zdravlje. Uvek postoji nekoliko stvari na koje možemo usredsrediti svoju zahvalnost. Možda ne znamo šta nosi budućnost, ali kao roditelji imamo urođenu otpornost.



Prebrodite oluje turbulentnih vremena dok radite važan posao na podizanju sledeće generacije. Sada spustite telefon i zagrlite svoje dete. Saslušajte šta ima da vam kaže i ponovite njegove reči pre nego što legnete. Sigurno se lepše spava uz “laku noć, mama, tata, volim te.”