Aktivizam na društvenim mrežama

Istražujemo koje se generacije za šta zalažu, koji su pozitivni trendovi i zašto su klinci danas najbolja budućnost kojoj možemo da se nadamo.

 

Dok su generacije pre njih postavile temelje i bile presedan za lične demonstracije, generacije Z i milenijalci su promenili aktivizam dovodeći ga tamo gde im je najudobnije: onlajn.

Za početak, mnogi pokreti koje su pokrenuli ne bi mogli da dovedu stotine i hiljade demonstranata da nije bilo njihove sposobnosti da brzo šire vest na mreži i putem društvenih platformi. Ali to je samo početak načina na koji su generacija Z i milenijalci iskoristili moć društvenih medija i digitalne veze za ozbiljnu promenu.

Dok tradicionalisti smatraju da je digitalni aktivizam (tzv. „slacktivism“) lenj, istraživanja trendova pokazuju da 62% mladih ljudi veruje da mogu da utiču da se njihov glas čuje više na mreži nego van mreže i pronalaze načine da ostvare promene prenošenjem aktivizma u digitalnu eru.

Kada su u pitanju društvena pitanja na mreži, mladi ljudi dobijaju informacije preko društvenih medija. Međutim, onlajn aktivizam ponekad može da podstakne dezinformacije, prevare i govor mržnje na mreži.

 

Šta je onlajn ili digitalni aktivizam?

Online ili digitalni aktivizam je upotreba tehnologije (društveni mediji, e-pošta i/ili veb stranice), kao oblik aktivizma. Omogućava korisnicima da šire svest i informacije o političkim i/ili društvenim promenama.

 

Aktivizam na društvenim medijima

Društveni mediji su postali nova i instrumentalna destinacija za mlade o društvenim pitanjima – na primer, pokret Black Lives Matter, #MeToo, kod nas #nisisama, #nisamprijavila, naziva se društvenim aktivizmom.

Društveni mediji su ključni u deljenju informacija. Na primer, Instagram je prijemčiviji za mlade i odličan je način za deljenje sadržaja. Jednostavan hashtag, mem ili slika na Instagramu mogu da vide milioni ljudi za samo nekoliko sekundi.

Kao i Instagram, Twitter, Facebook, Go Fund Me, Youtube, onlajn peticije i TikTok su platforme koje mladi ljudi koriste da dele, diskutuju i prikupljaju sredstva o društvenim nepravdama. Neke onlajn kampanje su čak uspešno primorale vlade da donesu određene zakone na temelju kampanja mladih.

Međutim, sadržaj koji se deli na ovim platformama ponekad može da ima cilj da šokira publiku. To može biti posebno uznemirujuće za malu decu, pa je važno preduzeti praktične korake da roditelji budu uključeni u aktivnosti svojih klinaca na mrežama. Ali, kada se sprovedu na pravi način, onlajn kampanje, peticije i prikupljanje sredstava su odličan način da se podrži cilj.

 

 

 

 

Širenje dezinformacija

Postoje slučajevi u kojima su neke onlajn kampanje lažirane, čime se šire dezinformacije i govor mržnje. U slučaju nekih sajtova, pristalice su bile žrtve prevare. Važno je proveriti koji su uzroci i organizacije legitimni pre nego što ih klinci podrže. Razgovor sa detetom o onome što vidi može pomoći da se osigura da podržava prave razloge.

Mladi imaju entuzijazam da menjaju svet i da izraze svoj stav. I mi treba da ih podržimo jer su oni najbolja budućnost kojoj možemo da se nadamo.